Hramadstva55

«Dla mianie asałoda być siarod hetych pradmietaŭ». Siamja pramianiała kvateru na dom u vioscy i abstaviła jaho rarytetnymi rečami

Alena i Siarhiej nazyvajuć siabie pieršaadkryvalnikami ahrasiadzibnaha biznesu ŭ Rahačoŭskim rajonie. Miescam pryjomu haściej staŭ ich dom. Muž i žonka abstaŭlali interjer rarytetnymi rečami biełaruskaha pobytu jašče da taho, jak heta stała mejnstrymam. Jak zały muzieja vyhladajuć nie tolki pakoi doma, ale i ŭvieś dvor. Jany ŭmudrylisia pieratvaryć haspadarčyja pabudovy ŭ aŭtentyčnyja miescy dla adpačynku. Realt.by raskazaŭ historyju siamji i pakazaŭ ich kalekcyju rečaŭ.

Dom Siarhieja i Aleny znachodzicca la samaj trasy i jak byccam sustrakaje haściej la ŭjezda ŭ horad. Atrymlivajecca simvalična, bo i nazva vioski — Streńki — namiakaje na chutkaje prybyćcio ŭ adnu sa stalic biełaruskaj zhuščonki.

Siamja pierajechała siudy ŭ 2006 hodzie. Da hetaha Alena časta nazirała za tym, jak budujecca jaje budučy dom.

«Pamiataju, kali prajazdžali mima jaho, zaŭsiody baćkam kazała: «Jaki zdarovy. Navošta jon im taki vialiki?». A ciapier tut žyvu. Papiaredni ŭładalnik ŭzvodziŭ jaho dla svajoj dački. Jon byŭ prarabam, tamu ŭ jakaści hetaha doma my byli ŭpeŭnienyja».

«My vyrašyli pierajechać za horad, tamu što nas ciahnuła na pryrodu, da hradak, — dapaŭniaje žonku Siarhiej. — Urešcie, pradali kvateru za 6 tysiač dalaraŭ i jašče ŭziali kredyt u 9 tysiač na kuplu hetaha doma. Pierajechali my chutka, navat nie vypłaciŭšy ŭsiu sumu haspadaru. Dačka pavinna była iści ŭ škołu — i navučalny hod chaciełasia pačać u novym miescy».

Para ŭspaminaje, što žyli ŭ pustoj karobcy. Pieršuju zimu było nialohka: ni tualeta, ni duša. Mylisia ŭ taziku. Na nastupny hod jany ŭžo praviali kamunikacyi.

Na 126 kvadrataŭ prychodzicca dva ŭładkavanyja pavierchi i treci, jaki časova pustuje. Alena kaža, što čarha dojdzie i da jaho, bo jon z dvuma bałkonami — vielmi pierśpiektyŭnaja płaniroŭka.

«Nam daviałosia zrabić šmat usiaho za pieršyja niekalki hadoŭ. My ŭciaplili ścieny, pamianiali akonnyja ramy, zrabili nievialikuju pierapłaniroŭku, vyłučyŭšy vierandu i aciaplanuju letniuju kuchniu. Pa našym baku nie prachodzić hazavaja truba, tamu, akramia paravoha aciapleńnia, źjaviłasia elektryčnaje».

Dom zrobleny z błokaŭ i ablicavany cehłaj. Pamiž imi zasypałasia vapna dla pahłynańnia vilhaci. I heta spracavała — usiudy sucha.

«Pakul razabrałasia tut z aciapleńniem, pamiž inšym dumała: «A moža, jaho pradać i viarnucca ŭ kvateru?» Ja ź dziacinstva viedała, što takoje žyćcio ŭ vioscy, ale ŭsio mianiajecca, kali ty stanovišsia haspadyniaj doma, a nie prosta hościem. Było ciažka pieršy čas, ale ciapier ja adsiul užo dakładna nikudy nie pajedu».

U niejki momant dom staŭ dla muža z žonkaj biznesam. Jany adkryli tut ahrasiadzibu. Pa ich słovach, pieršuju ŭ rajonie.

«Jana karystałasia vialikaj papularnaściu. Da nas časta pryjazdžali inšaziemcy i tak šmat ciopłych słoŭ kazali. Ščyra, spačatku ja nie razumieła, što ŭ nas tut takoha. Navat chvalavałasia časam, maŭlaŭ, u kahości jeŭraramonty, a ŭ nas usio ŭ starych rečach. Ale, jak akazałasia, my tady ŭsie nie razumieli, jakuju kaštoŭnaść jany majuć», — raspaviadaje Alena i pravodzić nievialikuju ekskursiju.

Usiaredzinie paŭsiul visiać aŭtentyčnyja pradmiety. Pohlad raz-poraz skača z adnaho miesca na inšaje. Ažyŭlajuć interjer bukiety kvietak, jakija vyroščvaje Alena. Praź dzień u pakojach źjaŭlajucca novyja kampazicyi — i tak kruhły hod.

Vieranda zamianiaje sužencam terasu. Tut jany pravodziać bolšuju častku času letam. Dla vyhody tut staić kanapa, pobač — stolik i maleńkaja kuchnia, dzie varycca kava.

Na ścienach visiać siamiejnyja znachodki. Naprykład, ramu Alena znajšła ŭ zakinutym domie, adšlifavała i pafarbavała. Skoły i raskoliny zastalisia, ale ciapier jany vyhladajuć bahaciejšymi. Jość tut navat akonnaja rama z doma dziaduli Aleny. Jana praviała tam usio dziacinstva, a hetaja častka chaty viartaje ciopłyja ŭspaminy.

«Sietka dla łoŭli ryby stała miescam dla fatahrafij. U kucie staić kałaŭrot majoj babuli. Jana zajmałasia viazańniem puchovych chustak, ale ich u nas nie zastałosia, — pakazvaje Alena. — Pakolki ja pracavała nastaŭnicaj, pieršaja kalekcyja składałasia z knih. Potym pajšoŭ u chod posud: savieckija siervizy i vazački. Ciapier jon ličycca vintažnym, a tady byŭ prosta pryhožym i sučasnym. Paśla — zvanočki, statuetki, talerki z roznych krain, dzie byvała dačka. My zabirali rečy ad babul i znachodzili im miesca doma. U nas ekspanataŭ viaskovych pryład pracy i pobytu bolš, čym u muziei. Hetymi rečami lubujucca i karystajucca da siońniašniaha dnia».

Alena adrazu paćviardžaje słovy spravaj i sierviruje stoł z notkaj viaskovaha šarmu: tut i liściki zielaniny na spodak, i roznyja kvietki ŭ talerkach i na stale. Haspadynia doma pryznajecca, što ŭsio robić z dobrym nastrojem i žadańniem žyć kožnuju chvilinu pryhoža. Chaj navat na śniadanak budzie tolki chleb i kava.

«Ja mahu pračnucca i raźvieści takuju dziejnaść! Jak kaža dačka: «Mama psichanuła! Mama psichanuła i vykinuła kuchniu», — śmiajecca Alena. — Kuchniu ja i praŭda pamianiała: adnu častku šafak pierafarbavała, druhuju — vykinuła. Volnaje miesca zaniaŭ adšlifavany babulin kamod. Chaču znajści taki ž, kab usio tut harmanična hladziełasia.

Mašynka Singer, jakaja naležała maci Siarhieja, pierajazdžaje z nami ź miesca na miesca. Šmat rabot my kuplali ŭ miascovych ramieśnikaŭ, kab i ich padtrymać, i zachavać kulturu rehijona.

U kuchni visić kalekcyja haftu. Bolšaść ź ich — znojdzienaje ŭ zakinutych chatach. U stałovaj, kala lusterka, staić jašče adna cikavaja znachodka — tumba-kamoda. Siamja pierarabiła ŭ jaje niamieckija skryni z-pad snaradaŭ 1939-1943 hadoŭ. Papiarednija ŭładalniki zachoŭvali ŭ ich zbožža i muku.

«Ručnikoŭ u nas niašmat, ale jany ŭsie z historyjaj. Adzin dastaŭsia mnie ad mamy, jamu kala 50 hadoŭ. Bieražliva zachoŭvajem ručnik 1912 hoda. Jon niezvyčajny, pakolki karunki i ŭzory tkalisia asobna, a potym ich užo pryšyvali na pałatno. Ja niekatory čas jašče pracavała ŭ muziei i mahu skazać, što ručniki zvyčajna rabili na ŭsiu daŭžyniu doma: adzin kaniec byŭ dla taho, kab ruki vycirać, druhi — dla tvaru.

Jość nie tolki ručniki dla doma, ale i viasielnyja dy pachavalnyja. Na poŭdni Biełarusi časta možna ŭbačyć na kryžach roznakalarovyja stužački — heta takaja zamiena ručnika. Adzin kaniec apuskaŭsia ŭ ziamlu, druhi viešali na kryž, kab duša padymałasia pa im. U vioskach, dzie žyvuć kataliki, na śviata pamierłych ludzi vyviešvajuć ručniki na vokny z kancami na vulicu. Tak, pa tradycyi, duša ŭ hety dzień znachodzić šlach dadomu».

Zachavała siamja i pieršaje žyłoje pamiaškańnie na ŭčastku — časovaje zbudavańnie ź piečkaj. Ciapier tam paŭnavartasny muziej. Siarhiej i Alena marać jašče pra terasu, choć na ich učastku miescaŭ dla adzinoty i adpačynku chapaje. Naprykład, u pavietcy stajać dva kresły, a ścieny abviešanyja roznymi pryładami pracy. Tut možna schavacca ad śpioki i atrymać asałodu ad cišyni.

Pakoj miažuje ź ciaplicaj, praź jakuju pranikaje naturalnaje śviatło. Liście ad raślin datykajecca ściany, jak byccam padsłuchoŭvaje razmovy. Na spravie ŭsio vyhladaje prosta, zatoje jak utulna.

«Paviercie, heta jašče nie ŭsio, što ŭ nas jość. Šmat rečaŭ my pakul tak i nie adrestaŭravali: valizki, rubanki, tkacki stanok, kufar, šali, instrumienty dla vyrabu abutku i mnohaje inšaje», — dzielicca Siarhiej.

Kožny čałaviek sam vyrašaje, jak jamu žyć i čym siabie atačać, kažuć haspadary.

«Naš dom uvabraŭ duch historyi, kožnaja reč niasie zarad žyćciovych sił, navuki. Ruchacca napierad možna azirajučysia nazad — na pracu prodkaŭ. U kožnaha naroda pavinna być historyja i ludzi, jakija pieradaduć spadčynu inšym pakaleńniam. Dumaju, što dačka zachavaje mnohija hetyja rečy. My jaje tak vychoŭvali. Dla mianie asałoda znachodzicca siarod hetych pradmietaŭ, bo jany byli zroblenyja ź luboŭju. I my ich vielmi lubim».

Kamientary5

  • Sierž
    03.10.2023
    Očań aŭtentyčny Silikatny kirpič
  • Nata
    03.10.2023
    Na mienia davit obilije vieŝiej. Śliškom vsieho mnoho. Možiet, časť pieriedať v muziej i ostaviť liš nieobchodimoje?
  • Maksim Dizajnier
    03.10.2023
    Sierž,

    Očeń autientičnyje vaši skripučije hnijuŝije chlevy iz opiłok za 30k, da?

Spasyłku na bot «Hajuna» siłaviki znajšli na telefonie zatrymanaj aktyvistki

Spasyłku na bot «Hajuna» siłaviki znajšli na telefonie zatrymanaj aktyvistki

Usie naviny →
Usie naviny

Raźvitalisia, ale nie pachavali: kremacyju Maryi Zajcavaj spynili ŭ apošni momant10

Druhuju achviaru vybuchu ŭ Maskvie nie mohuć apaznać. Mahčyma, heta nie achoŭnik aŭtaryteta z DNR, a sam padryŭnik3

Salvador prapanavaŭ ZŠA raźmiaščać ich asudžanych u siabie ŭ abmien na hrošy2

U «śpis terarystaŭ» dadali Słavu Kamisaranku i jašče piać biełarusaŭ10

Ci možna paśla daterminovaha vychadu na pracu viarnucca ŭ dekretny adpačynak?

Sikorski adkazaŭ Ryžankovu pra palityčnyja kantakty

U škole šviedskaha Erebru adbyłasia stralanina7

Frydman: Patencyjna Hałoŭčanka moža być dla Łukašenki pahrozaj6

Syn Janukoviča zarablaje miljardy na prodažy vuhalu z akupavanych terytoryj

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Spasyłku na bot «Hajuna» siłaviki znajšli na telefonie zatrymanaj aktyvistki

Spasyłku na bot «Hajuna» siłaviki znajšli na telefonie zatrymanaj aktyvistki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić